Bistrik

Subtitle

                                 Bistrik

Izvor: Wikipedija /hr
autor: Administrator

 

Bistrik, naseljeno mjesto u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH

 

Zemljopis

Bistrik je smješten 7 km jugoistočno od grada Kaknja, na putu Kakanj-Kraljeva Sutjeska.

Mjesto se, većim svojim dijelom, nalazi na zaravni (prosječno 455 m nadmorske visine), omeđeno sa zapada i juga selom Bjelavići, a sa istoka selom Crkvenjak.

Povijest

Kao naseljeno mjesto datira od 1953. Naime, zbog prisilnog iseljavanja starog sela Haljinići, od strane rudnika "Haljinići", dio stanivništva seli tu.

Do tada, ovaj je dio, u sklopu velike zaravni, bio plodno polje za žitarice i voće.

Sam naziv Bistrik dobio je po izrazito kvalitetnoj i cijenjenoj izvor vodi "Bistrik", smještenoj na zapadnom ulazu u naselje. Osim ovog izvora, na ulazu u selo sa južne strane, postoji i izvor u narodu zvan "Ilijina voda".

Povijesni zapisi, uveliko, su zaobišli ovaj lokalitet, te se rijetko može naći nešto iole znamenito.

A, i sudbina je željela tako da gradnja novog franjevačkog samostana u vrijeme 1888. zaobiđe ovo mjesto. Razlog tome je bio nedostatak novca za pokretanje tako velike investicije.                                                                                                                  Kratak izvod iz "Ljetopisa nepoznatog autora", koji je uvršten u "Dodatak rukopisu fra Mate Mikića, arhiva III, Sutjeska 1854., str. 565-590.", ukratko govori o tome događaju :

"... 1888. godine, zbog trošnosti starodrevnog samostana, počinje razmišljanje o gradnji novog samostana i biranju lokacije za isti. Dvoumilo se između stare lokacije u Sutjeskoj i nove lokacije na Bistriku. Gradnja novog samostana je počela rušenjem starog 1889. Godine 1897. na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja obavljen je svečani blagoslov novog samostana."

U knjizi "Visočka nahija" Milenko S. Filipović, kao i Pavao Anđelić u "Bobovac i Kraljeva Sutjeska", bilježe narodnu predaju o smrti kralja Stjepana Tomaša (čija je smrt uistinu, ostala nerazjašnjena), na izvoru Bistrik.

Stanovništvo

Kako je navedeno, novija povijest Bistrika, kao naseljenog mjesta, stane u sjećanje jednog sredovječnog čovjeka.

Tu su 1991.godine, kad je i rađen popis, živjele obitelji: Franjković, Medjedović, Mijačević, Mijač, Tunjić, Maroš, Miličević, Češljić, Komšo, Čović, Topalović, Jurić i Pušić. U tom popisu Bistrik je uveden kao sastavni dio mjesta Bistrik-Crkvenjak, odlukom naredbodavaca. No, tada je u Bistriku živjelo 140 stanovnika (op.a. po sjećanju autora teksta), odreda katolika Hrvata.

Danas, 15 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, u Bistriku živi i djeluje samo prvih sedam, gore navedenih, obitelji. Većina tih obitelji vode podrijetlo iz starog sela Haljinića.

Znamenitosti

Na lokalitetu Gaja, kako glasi narodni naziv za područje tromeđe sela Haljinići, Crkvenjak i Bistrik, smješteno je močvarno područje "Bistrik"  (na koje otpada, otprilike, 1 km² od 462 km² općine Kakanj). Isto je nastalo umjetnim putem kao posljedica podzemnog rada rudnika "Haljinići". Punjenjem vodom većeg kratera, nastalog rasjedanjem zemlje, stvoreno je veće jezero koje nastanjuju, između ostalog, i ptice selice. 

 Na tom lokalitetu, trenutno, registrirano je 210 ptičjih vrsta koje tu nalaze mjesto za odmor i/ili gniježđenje. To je, otprilike, 2/3 cjelokupno registriranog broja u BiH (točnije, u BiH je od 1878. do 2012. registrirano 336 ptičjih vrsta. S tim, da se neke od njih više ne mogu naći kod nas).

U cilju zaštite i unapređenja življenja ptica selica ovo je područje uvršteno pod okrilje Zakona o zaštiti prirode (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 33/03). Istim se regulira kažnjavanje svih onih koji se ne pridržavaju odredbi spomenutog zakona, shodno kaznenim odredbama koje prate isti.

Galerija

Unutarnje poveznice

Bistrik-Crkvenjak

Vanjske poveznice

Bistrik na satelitskoj mapi

www.bistrik.webs.com

Haljinići, močvara "Bistrik" - Kakanj

 

Izvori

  • Bono Benić: Ljetopis Sutješkog samostana. Sarajevo, 1979.
  • Pavao Anđelić: Bobovac i Kraljeva Sutjeska. Sarajevo, 1973.
  • Hajrudin Hadžić: Igre, napjevi i narodni običaji Kraljeve Sutjeske i šire okolice. Sarajevo, 2004.
  • Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić: Hrvatska tradicijska nošnja Kraljeve Sutjeske. Sarajevo, 2005.
  • Milenko S. Filipović: Visočka nahija. Beograd, 1928.
  • Milenko S. Filipović: Život i običaj narodni u Visočkoj nahiji. Beograd, 1949.
  • Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Mostar, 2008.
  • Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, Sarajevo, 2000.
  • Glavni pregled političkoga razdielenja Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1879.
  • Štatistika mjesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 1. maja 1885., Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1886.
  • Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1895., Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1896.
  • Rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hecegovini od 10. oktobra 1910., Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, 1912.
  • Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  • http://www.fzs.ba/popis.htm
  • internet izvori
                               Bistrik na karti BiH

 Izvor: Wikipedija /hr
autor: Administrator

 

Bistrik
Bistrik na karti BiH
Bistrik
Bistrik
Bistrik na zemljovidu Bosne i Hercegovine
 
Entitet Federacija BiH
Županija Zeničko-dobojska županija
Općina/Grad Kakanj
 
Zemljopisne koordinate 44°06′N 18°09′E
 
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 140
Bistrik na karti iz 1885. godine_ na karti označen izvor Bistrik (die Quelle (njem.) izvor, vrelo)